SVIBOR - Projekt broj: 6-04-265

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH

Šifra projekta: 6-04-265

HRVATSKA POPIJEVKA (POVIJESNO-ANALITIČKI ASPEKTI)

Glavni istraživač: KOS, KORALJKA (72375)

Suradnici

Tip istraživanja: temeljno
Trajanje od: 01.06.92. do 31.12.95.

Ukupno radova na projektu: 20
Radovi na projektu citirani u Current Contents: 1

Naziv ustanove: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb (101)
Odjel/Zavod: Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju
Adresa: Hebrangova 1
Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska

Komunikacija: Telefon: 385 (0)41 469-080

Sažetak: Dosadašnja pojedinačna istraživanja pokazuju da je solo pjesma, kao mala, nereprezentativna forma, zbog posebnosti kulturnih i glazbenih okolnosti, često bila jedini oblik profesionalnog glazbenog stvaralaštva u Hrvatskoj. U njoj se ostvaruje kontinuitet i sudioništvo u međunarodnim stilskim kretanjima. Projekt istražuje povijest hrvatske popijevke od njezinih početaka (monodije Atanazija Grgičevića Jurjevića, "Pisni..." 1635) do prvih vrhunaca u razdoblju ranog romantizma u prvoj polovini 19. st. (Wiesner-Livadić, Lisinski). Nakon stvaralaštva Ivana Zajca koje predstavlja retardaciju u odnosu na suvremena stilska kretanja obrađuje se vokalna lirika generacije tz. "prijelaza" (Bersa, Hatze, Pejačević) u kojoj se iskazuje estetika "fin de sieclea". Iz razdoblja između dva rata u 20. stoljeću izdvojeno je stvaralaštvo Baranovića, Kunca, Odaka, Širole i I. Paraća kao reprezentativno za uključivanje međunarodnih dostignuća i iskazivanje hrvatskog identiteta u solo pjesmi. Najnovije tendencije u razvoju hrvatske solo pjesme istražuju se egzemplarno na djelima nekolicine skladatelja koji su stvarali pretežno nakon drugog svjetskog rata (Bjelinski, Cipra, Lhotka-Kalinski). Hrvatska popijevka u svakom se razdoblju obrađuje povijesno (opći okviri, posebnosti razvoja) i analitički na izabranim karakterističnim primjerima. U analizi posebna se pažnja posvećuje interakciji tekst-glazba. Dovršena monografija sadržavat će i potrebni znanstveni aparat, tj. bilješke, bibliografije, notne primjere, kazalo imena i sažetke. Monografiji će biti priključena kazeta sa izabranim snimkama.

Ključne riječi: Hrvatska, solo pjesma, 19. stoljeće, 20. stoljeće, usporedbene studije, odnos tekst-glazba, Lisinski, Wiesner-Livadić, Zajc, Bersa, Hatze, Pejačević, Odak, Širola, Baranović, Kunc, Parać, Bjelinski, Cipra, Lhotka-Kalinski

Ciljevi istraživanja: Cilj je projekta prikaz razvoja hrvatske popijevke u kontekstu europskih stilova. U dijakronijskom pregledu upozorava se na pripadnost međunarodnim stilskim kretanjima ali i na posebnosti vlastite hrvatskoj popijevci. Daljnji je cilj analitički osvijetliti izabrane primjere i pokazati specifičnosti izabranih izraznih sredstava i njihovu interakciju, posebice u odnosu na pjesnički predložak. Praktički je cilj istraživanje i sabiranje građe koja je velikim dijelom neobjavljena, te okupljanje sve potrebne dokumentacije na jednome mjestu, tj. u predloženoj monografiji. Jedan od rezultata trebala bi biti afirmacija hrvatske glazbene baštine u muzikološkim i kulturnim krugovima kako teorijski, tako i u živoj glazbenoj praksi, jer bi istraživanje trebalo biti i poticajno za objavljivanje notnih izdanja i prezentiranje hrvatske popijevke na koncertnim podijima u zemlji i inozemstvu. Rezultati bi dakle bili znanstveni i kulturološki: obogaćivanje znanstvene spoznaje o hrvatskoj glazbenoj baštini i afirmacija hrvatske glazbe.

Ostali podaci o projektu.


Ministarstvo znanosti i tehnologije	Engleski jezik	Svibor početna stranica	Abecedni popis	Složeno po šifri projekta	Složeno po ustanovi projekta	Pretraživanje	Pomoć

Datum zadnje promjene: 24.02.94
Informacije: svibor@znanost.hr