SVIBOR - Projekt broj: 6-06-149

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH

Šifra projekta: 6-06-149


OKOLINSKI STRESORI, MEDIJATORI I REAKCIJE NA STRES


Glavni istraživač: MANENICA, ILIJA (76866)


Suradnici
Tip istraživanja: temeljno
Trajanje od: 01.01.91. do 31.12.95.
Ukupno radova na projektu: 66
Radovi na projektu citirani u Current Contents: 2
Naziv ustanove: Filozofski fakultet, Zadar (70)
Odjel/Zavod: Odsjek za psihologiju
Adresa: Obala Kralja Petra Krešimira IV br.2
Grad: 23000 - Zadar, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (0)23 437 111
teleFaks: 385 (0)23 25 882
Sažetak: Rad na Projektu (1991-1995) sastojao se od serija ispitivanja različitih aspekata stresa, induciranog različitim stresorima i njihovih efekata na psihofiziološkom, ponašajnom i psihosomatskom planu. Budući da radni model procesa stresa, po kojem se radilo, dobro razlučuje input, medijacijske i output varijable, u pojedinim segmentima izdvojene su neke medijacijske varijable, gdje se pokušalo odrediti njihovu intervenirajuću ulogu u stres-procesu. Kao input varijable, u ovim ispitivanjima korištene su različite razine opterećenja mentalnim i perceptualno-motornim zadacima, u uvjetima nametnutog i slobodnog radnog ritma. Veličinu efekata stresa se određivalo na osnovi promjena u frekvenciji pulsa, sinus aritmiji, subjektivnoj i kros-modalnoj procjeni, te rezidualnom mentalnom kapacitetu. Nadalje, efekte ritma rada na proizvodnim trakama, te stresa induciranog različitim ulogama (nastavnici, roditelji, nezaposleni adolescenti, studenti, đaci) i situacijama (rat) pokušalo se odrediti na odgovarajućim skupinama ispitanika, koristeći pritom niz novih i/ili adaptiranih upitnika i skala, kao što su EPQ, 16PF, Spielbergerov upitnik anksioznosti, Endlerov upitnik suočavanja, Fimianov upitnik nastavničkog stresa, EISP i UCLA skale. Analiza rezultata pokazala je značajne efekte različitih opterećenja zadatkom i načina rada na neke parametre sinus aritmije, procjenu, kros-modalnu usporedbu i rezidualni mentalni kapacitet ispitanika. Anksioznost kao medijacijska varijabla također je pokazala efekte na navedenim varijablama, a posebno na (ne)mogućnost procesiranja informacija. Ispitivanje "stresa uloga" pokazalo je da, zavisno o ulogama i prirodi stresa kojeg one induciraju, koriste se različiti "obrambeni mehanizmi" i strategije nošenja sa stresom, odnosno ponašanje pojedinca prilagođuje se situaciji u kojoj se nalazi. Tako je ispitivanje nastavničkog stresa pokazalo da među nastavnicima nema razlike u doživljaju stresa vezanog uz zanimanje glede predmeta koji predaju. Međutim, nastavnički stres povezan je s radnim iskustvom, alociranim vremenom, te brojem učenika s kojima nastavnik radi. Kod učenika, pak, u ispitnoj situaciji javlja se ispitna anksioznost koja je povezana s crtom anksioznosti, percepcijom situacije, strategijama suočavanja i kauzalnim atribucijama učinka. Utvrđenoje , također, da je samopoštovanje intervenirajuća varijabla između stresa i njegovih psiholoških efekata na pojedinca. Ovi efekti, čini se, da su manji kod osoba višeg nego kod osoba nižeg obrazovanja. Ispitivanje na djevojčicama je pokazalo da se nakon prve menstruacije smanjuje njihovo samopoštovanje tijekom prve godine, vjerojatno zbog povećane roditeljske kontrole. Ispitivanje stresa na studentima prve godine je pokazalo da ga najbolje određuju spol, promjena mjesta boravka i studijsko opterećenje. U ratnim situacijama kod mladih žena javile su se anksiozne reakcije na kognitivnom i psihofiziološkom planu (zamišljanje stravičnih scena, znojenje, povećani puls i sl.). Obrambeni mehanizmi bili su supresija i regresija. Pripadnici HV-a s višim stupnjem anksioznosti koriste se strategijama usmjeravanja na emocije, dok oni s manjom anksioznošću usmjeruju se na problem. Općenito, dobiveni rezultati govore u prilog interakcijskih modela stresa, gdje ishod ovisi o stabilnosti nekih crta ličnosti, socijalnoj podršci i prirodi stresora.

Ključne riječi: stres, reakcije na stres, psihofiziološke reakcije, psihosomatski problemi, medijacijske varijable, anksioznost, nastavnički stres, adolescentski stres, roditeljski stres, studentski stres, nametnuti ritam rada, radno opterećenje, sinus aritmija, rezidualni mentalni kapacitet, sekundarni zadatak

Ciljevi istraživanja: Cilj istraživanja bio je definirati različite segmente procesnog modela stresa i provjeriti ga u različitim stresnim situacijama uzimajući u obzir i/ili mjenjajući neke njihove kvalitativne i kvantitativne aspekte. Kako na ovom području postoji dosta velika terminologijska i definicijska zbrka,smatralo se potrebnim definirati pojedine faze procesa stresa, te odrediti njihove interakcijske odnose. Predloženi model definira stres kao neku vanjsku promjenu (silu) koja djeluje na čovjeka, te ona na doživljajnom planu dobiva svoju veličinu i atribuciju u terminima elementarnih iskustvenih svojstava (ugoda-neugoda). Na osnovi različitih elemenata stresne situacije, te kognitivnom elaboracijom ona dobiva subjektivne kvalitativne i kvantitativne dimenzije. U određenju ovih dimenzija veliku ulogu ima prethodno iskustvo u sličnim situacijama, te procjena vlastitih mogućnosti nošenja sa situacijom, koji značajno određuju način i veličinu reagiranja na stres. Reakcija se može manifestirati na psihofiziološkom i/ili ponašajnom planu. Između inputa (stres) i outputa (reakcije), model predviđa postojanje čitavog niza medijacijskih varijabli, koje određuju procese mentalne elaboracije, kao i načine nošenja sa stresom. Većinu ovih varijabli čine manje ili više stabilne osobine ličnosti, koje se kod različitih osoba (zbog interakcijskog djelovanja) različito manifestiraju na reakcijskom planu stresnog procesa. Krajnji cilj istraživanja vezanih uz Projekt jest utvrditi neke interakcijske sheme ulaznih (stres) i medijacijskih varijabli, te njihove efekte na psihofiziološkom i ponašajnom planu, kao i na planu efikasnosti nošenja sa stresom. Očekivani neposredni rezultati omogućili bi oblikovanje eksplikativnijeg modela procesa stresa, koji bi bio adekvatniji za određena teorijska objašnjenja, a s metodologijskog stajališta jednostavniji za provjeru i parcijalnu doradu. Metodologijskim doprinosom se može smatrati i čitav niz novih i adaptiranih instrumenata i metoda za mjerenje različitih input, medijacijskih i output varijabli.

SURADNJA - USTANOVE


  1. Naziv ustanove: Ergonomics Information and Analysis Centar, University of Birmingham
    Tip ustanove: Sveučilište/Fakultet
    Tip suradnje: Sustavna razmjena informacija
    Grad: Birmingham, Velika Britanija

  2. Naziv ustanove: University of Nottingham
    Tip ustanove: Sveučilište/Fakultet
    Tip suradnje: Sustavna razmjena informacija
    Grad: Nottingham, Velika Britanija
Ostali podaci o projektu.
MZT Engleski jezik SVIBOR Abecedni popis Složeno po šifri projekta Složeno po ustanovi projekta Pretraga Pomoć
Ministarstvo znanosti
i tehnologije		 Engleski
jezik		 Svibor
početna stranica		 Abecedni
popis		 Složeno po
šifri projekta		 Složeno po
ustanovi projekta		 Pretraživanje Pomoć
Datum zadnje promjene: 12.10.95
Informacije: svibor@znanost.hr