Naslov: Distinctiveness Effects In Intergroup Perceptions: An
International Study
Naslov: I Want Therefore I Am: The Role of Motivation and
Cognition in Stereotype Formation
Naslov: Congruence of Attitudes Towards Abortion Among Elderly:
Myth or Reality
Naslov: Socijalna kompetencija i socijalni status
Naslov: Što je socijalna kompetencija?
Naslov: Predstavlja li empatija dio socijalne kompetencije?
Naslov: Socijalna kompetencija i neki aspekti ličnosti
Naslov: Različiti teorijski pristupi socijalnoj kompetenciji
Naslov: Empatija: konstrukt i operacionalizacija
Naslov: Konflikti i faktori njihova rješavanja
Naslov: Mjerenje stilova rješavanja interpersonalnih konflikata u
različitim socijalnim interakcijama:adaptacija i validacija skale
Naslov: Prikaz istraživanja i teorijskih pristupa proučavanju
suočavanja sa stresom
Naslov: Prikaz modela suočavanja s konfliktima između
profesionalne i obiteljske uloge
Naslov: Obilježja ličnosti, biološki spol i percepcija socijalne
podrške kao korelati suočavanja sa stresnim situacijama
Naslov: Atribucija odgovornosti: Uloga strukture kognitivnog
sklopa
Naslov: Preventing Conflicts Based on Stereotypes: An Attempt to
Use Experimental Results in Practice
Naslov: Mišljenje građana o veličini kazne u funkciji vremena
Naslov: Social competence and empathy
Naslov: Social Competency and Empathy
Naslov: Socijalna kompetencija u interpersonalnoj komunikaciji
Fakultet: Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu
Autor: BRDAR INGRID
Datum obrane: 17.05.94
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 186
Sažetak: Nekompetentno socijalno ponašanje možr biti posljedica
slabe socijalne kompetencije, ali i različitih drugih faktora.
Zbog toga se ovim istraživanjem pokušalo ispitati kakav je
odnos između socijalne kompetencije i nekih varijabla ličnosti
i samopoimanja.
Istražvanje obuhvaća korelacijski i eksperimentalni dio.
U korelacijskom je istraživanju sudjelovalo 155 ispitanika
(128 ženskog i 27 muškog spola), a cilj je bio ispitati odnos
između multidimenzionalne mjere socijalne kompetencije i
različitih mjera self-koncepta i neverbalne osjetljivosti. U
eksperimentalnom su istraživanju prikazani rezultati 30
ispitanika ženskog spola. Cilj je ovog dijela istraživanja bio
eksperimentalno ispitati razlike u ponašanju socijalno
kompetentnih ispitanika u odnosu na nekompetentne.
Oko 42 % varijance socijalne kompetencije objašnjavaju
privatna svijest o sebi, maskulinost i osamljenost. Oko 30%
varijance emocionalne izražajnosti objašnjavaju ekstraverzija,
privatna svijest o sebi, neverbalna osjetljivost za lice,
tijelo i glas. Femininost i privatna svijest o sebi
objašnjavaju oko 33% varijance emocionalne osjetljivosti.
Maskulinost i ekstraverzija objašnajvaju oko 19 % varijance
emocionalne kontrole. Oko 52 % varijace socijalne izražajnosti
objašnjavaju osamljenost, ekstraverzija i samopoštovanje.
Strah od negativne evaluacije objašnjava oko 43 % varijance
socijalne osjetljivosti. Oko 45 % varijance socijalne kontrole
objašnjavaju maskulinost, strah od negativne evaluacije i
neurotizam.
Eksploratorna je faktorska analiza pokazala da dva
faktora objašnjavaju oko 51 % varijance ispitanih varijabli.
Prvi se faktor odnosi na self-koncept, a drugi na socijalnu
kompetenciju, ali obuhvaća još maskulinost i femininost.
Ključne riječi: socijalna kompetencija, komunikacija, samopoimanje, neverbalna osjetljivost
Naslov: Suočavanje sa stresnim situacijama izazvanim konfliktom
između profesionalne i obiteljske uloge: Uloga stilova suočavanja,
samopoimanja i percepcije socijalne okoline
Fakultet: Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu
Autor: HUDEK-KNEŽEVIĆ JASNA
Datum obrane: 07.05.94
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 192
Sažetak: Cilj je ovog istraživanja bio provjeriti model suočavanja
sa stresnim situacijama konflikata između obiteljske i profesionalne uloge
kod zaposlenih žena. Model se temelji na postavkama transakcijskog,
strukturalnog i aditivnog pristupa suočavanju sa stresom. Ispitani su
efekti nekih aspekata samopoimanja, stilova suočavanja i percipirane
socijalne podrške kao antecedentnih varijabli u modelu, te primarne i
sekundarne kognitivne procjene kao medijacijskih varijabli u procesu
suočavanja sa stresnim situacijama. Model je testiran primjenom
strukturalnog modeliranja (LISREL VI). Njime se pokušava odgovoriti na dva
relevantna pitanja. Prvo je je li suočavanje direktno derivirano iz crta
ličnosti ili ono reprezentira relativno nezavisne karakteristike ličnosti.
Drugo je pitanje utječu li odabrane antecedentne varijable na suočavanja u
specifičnim situacijama i je li taj utjecaj prvenstveno posredovan
kognitivnom procjenom ili je direktan. Rezultati sugeriraju da je većina
varijabli samopoimanja povezana sa stilovima suočavanja, iako se ove
varijable konceptualno razlikuju od stilova suočavanja. Stilovi suočavanja,
zajedno s drugim dimenzijama ličnosti, okolinskim i situacijskim
varijablama utječu na strategije suočavanja koje se koriste u specifičnim
situacijama. Rezultati također upućuju na to da antecedentne varijable
imaju i direktnih i indirektnih efekata na situacijski specifično
suočavanje. Iako kognitivna procjena pokazuje značajne efekte na strategije
suočavanja, ona nije pod utjecajem svih antecedentnih varijabli niti
antecedentne varijable imaju utjecaja na suočavanje samo putem posredništva
kognitivne procjene.
Ključne riječi: stres, suočavanje, konflikt među ulogama, samopoimanje, socijalna podrške,
Naslov: Odnos empatije i izbora stila rješavanja interpersonalnih
konflikata
Fakultet: Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu
Autor: POKRAJAC-BULIAN ALESSANDRA
Datum obrane: 11.11.93
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 163
Sažetak: Cilj istraživanja bio je ispitati postoji li povezanost
između empatije kao dispozicijske karakteristike ličnosti i njezinih
različitih dimenzija i stilova rješavanja interpersonalnih konflikata u
bračnom i suradničkom odnosu. Za ispitivanje tog odnosa krenulo se od dva
modela:
- Davisov (1980) multidimenzionalni model koji na empatiju gleda kao na
skup konstrukata povezanih tako što svi odražavaju reakciju usmjerenu na
druge, ali je svaki od tih aspekata moguće međusobno razlikovati. Autor
uzima u obzir i afektivnu (empatička briga, osobna uznemirenost) i
kognitivnu komponentu empatičkog odgovora (tendencija preuzimanja
perspektive drugoga, identifikacija s imaginarnim likovima filmova, knjiga,
priča);
- Rahimov (1983) model dvostrukog interesa koji opisuje stilove rješavanja
konflikata pomoću dvije dimenzije: interesa za sebe i interesa za druge. U
okviru ovog modela, koji je nastao kao rezultat istraživanja u području
organizacijskog konflikta, autor je identificirao 5 specifičnih stilova
rješavanja interpersonalnih konflikata: integriranje, izbjegavanje,
dominiranje, obavezivanje i kompromis.
U istraživanju je sudjelovalo 307 zaposlenih ispitanika (221 ženskog i 86
muškog spola), raspona dobi od 20 - 60 godina, srednje, više i visoke
stručne spreme. Ispitanici su ispunjavali Davisov Indeks interpersonalne
reaktivnosti koji mjeri razlike u empatiziranju, Rahimov inventar
organizacijskog konflikta za mjerenje stilova rješavanja konflikata i
Marlowe-Crowne skalu socijalne poželjnosti. Skale su podvrgnute analizi
čestica, a Davisov i Rahimov instrument podvrgnuti su faktorskoj analizi
jer predhodno nisu validirani na našem jezičnom području. Rahimov je
instrument pripremljen u dvije forme kako bi se ispitali stilovi rješavanja
konflikata u dvije različite socijalne interakcije: supružnik i suradnik na
poslu.
Stavljanjem u odnos pojedinih faceta empatije i stilova rješavanja
interpersonalnih konflikata, pokazalo se sljedeće: pojedinci koji se
percipiraju empatičnijima pokazuju specifičnosti u izboru stila rješavanja
konflikata, u suradničkom i partenskom odnosu. Osobe koje pokazuju brigu i
simpatiju za druge ljude i koji su u stanju spontano preuzeti stajalište
drugoga, pokazuju veću sklonost integriranju, odnosno konstruktivnom
rješavanju sukoba.
Pojedinci kod kojih su ove facete empatije slabije izražene pokazuju veću
sklonost dominiranju, biraju kompetitivni stil u rješavanju konflikata,
vodeći isključivo brigu o svojim interesima.
Pojedinci koji proživljavaju visoku osobnu uznemirenost u napetim
interpersonalnim odnosima, u konfliktnoj situaciji biraju izbjegavanje kao
stil rješavanja konflikata.
Osobe visoke empatične brige pokazuju i veću sklonost k obavezivanju, stilu
rješavanja konflikata gdje pojedinac negira vlastite interese u korist
suprotne strane.
Rezultati govore u prilog da empatija igra ulogu u rješavanju konflikata, u
smislu da empatični pojedinci u socijalnim situacijama pokazuju specifično
ponašanje, a u konfliktnim situacijama biraju točno određene stilove.
Poznavanje nekih karakteristika ličnosti pojedinaca, kao npr. empatije,
omogućuje u određenoj mjeri predviđanje ponašanja u konfliktnim
situacijama.
Ključne riječi: empatija, stilovi rješavanja interpersonalnih konflikata, kognitivna empatija, afektivna empatija, integracija, dominacija, izbjegavanje, obavezivanje
Naslov: MOBITEL '93
Naslov: Conflict Resolution Strategy after Insult and Apology
Ustanova: SPIT - Society for Social Psychology in Texas
Godina: 1993
Ministarstvo znanosti i tehnologije |
Engleski jezik |
Svibor početna stranica |
Abecedni popis |
Složeno po šifri projekta |
Složeno po ustanovi projekta |
Pretraživanje | Pomoć |