SVIBOR - Projekt broj: 1-08-116

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH

Šifra projekta: 1-08-116

RAZVOJNA BIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA DEKAPODNIH RAKOVA HRVATSKE

Glavni istraživač: OBRADOVIĆ, JASNA (75233)

Suradnici

Tip istraživanja: razvojno
Trajanje od: 20.04.95.

Ukupno radova na projektu: 90

Naziv ustanove: Veterinarski fakultet, Zagreb (53)
Odjel/Zavod: Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju
Adresa: Heinzelova 55
Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska

Komunikacija: Telefon: 385 (0)1 2390 244; teleFaks: 385 (0)1 2314 697; E-mail: bacic mavef.vef.hr (internet); E-mail: slavica mavef.vef.hr (internet); E-mail: bacic mavef.vef.hr (internet); E-mail: slavica mavef.vef.hr (internet); Telefon: 385 (0)41 717 705; teleFaks: 385 (0)41 717 705

Sažetak: Temeljni rezultati o biološkim parametrima demersalnih vrsta uz Ť kontinuirani monitoring stanja populacija sa više lokacija Ť korišteni su za dobivanje rezultata kako o;uvati integritet Ť živog prirodnog bogatstva mora Republike. Osnovno zanimanje dato Ť je vrsti Nephrops norvegicus, no zatim i ostalim vrstama istog Ť staništa, jer su već po;etni rezultati pokazali visoku Ť interakciju Nephropsa sa ostalim vrstama a i ostale vrste Ť medjusobno bilo jedna na drugu ili na cijeli biotop. PODRUČJE Ť istraživanja je bilo: Velebitski kanal, Kvarnerić, Kvarner, Ť Riječki zaljev,Blitvenička udolina, Murtersko more. Time je Ť realizirana TEMELJNA DATOTEKA sa oko 900 kv.Nm površine o 71 Ť vrsti i to o abundanci u masi, i broju, spolu i veličini svake Ť od tih vrsta, populacijskoj strukturi, promjenjivosti tih Ť parametra u zavisnosti o godišnjim sezonama, ribolovu, vrsti Ť ribolova, području, horizontalnom i vertikalnom kretanju vrsta a Ť unutar njih, spolova i starosnih skupina, spolnim ciklusima, Ť podrčju i sezoni spolnih aktivnosti, dobu najranije spolne Ť zrelosti, ponašanju kod pojedine vrste ribolova, utjecaju Ť iluminacije, koja sadrži približno 3 000 000 zapisa. USPOREDBA Ť REZULTATA. Rezultati se nisu mogli usprediti s drugim Ť rezultatima jer slična datoteka za istočnu obalu Jadrana nije Ť bila ranije radjena. Medjusobnom usporedbom bioloških rezultata Ť iz Projekta proizlazi da su mnogi parametri kao npr. sezona Ť spolne aktivnosti pojedine vrste, vrijeme masovnog presvlačenja Ť i rasta Nephropsa, prisustvo vrste, pa čak i nači ishrane, Ť različiti prema sezoni i području Jadrana. KARTOGRAFIJA VRSTA Ť po abundanci u masi i broju usporedjena je s posljednjim sličnim Ť kartografiranjem tj. onim iz 1948.g (Karlovac) za cijeli Jadran. Ť Tada su bile detektirane 72 vrste, uzorkovanje je bilo Ť jednokratno pri čemu se bilježila masa ulova po vrsti. U Projektu Ť se radilo monitoring sistemom, istraženo područje je po površini Ť manje a za 71 vrstu bilježeno je 1 do 8 parametara za svaku Ť vrstu. Radi toga se duževremenske promjene stanja živog resursa Ť Jadrana kao ni promjene u biološkoj raznolikosti nisu mogle Ť odrediti analizom rezultata ovog projekta i ranijom Ť kartografijom. HISTOLOŠKIM i HISTOKEMIJSKIM metodama (HE, PAS, Ť AC po Moury, KF, LDH po Hess, NADH po Scarpelli) odredjena su Ť enzimatska zbivanja u jajnicima škampa. Praćeni su ekzogeni Ť čimbenici te utvrdjeni oni koji induciraju promjene sekrecije Ť neurohormonalnih organa. Konačnim rezultatom definirano je Ť funkcioniranje spolnog ciklusa i interakcija okoline na zbivanje. Ť Rezultati iz biologije, abundance, interakcije medju vrstama, Ť utjecaja pojedinih ribolovnih alata uz poštivanje Ť konfiguracijskih karakteristika obale i dna, korišteni su za Ť zaštitu integriteta živog resursa u MODEL PODRUČJU (Velebitski Ť kanal). Rezultat se očitovao u tijeku trajajanja Projekta u Ť vidu: povečanja prosječne duljine populacija zatečenih vrsta Ť 1991.g. u prosjeku za 40%, u povečanju ukupne ribolovne mase za Ť prosječno 410%, te prirodnom povratu 22 vrste, tako da područje Ť danas nastanjuje 49 ribolovnih vrsta a i morska medvjedica, Ť Monachus albiventer, vrsta koja je kao zaštićena vrsta predmet Ť drugog projekta. Za razliku od model područja na drugim Ť ispitivanim lokacijama prosječna se dužina populacija Ť istovremeno smanjila za oko 70%, smanjen je broj ribolovnih Ť vrsta (Kvarnerić na 7), a ukupna ribolovna masa iznosi 1 do 5% Ť mase iz Model područja. Istraživanja djelovanja pojedinih Ť ribolovnih sredstava na škampa su pokazala da je zaštita ne samo Ť škampa već i drugih vrsta moguća pomoću regulacije ribolova kao Ť što je lovostaj, sezonske izmjene lokacije ribolova, izmjene Ť ribolovnih sredstava, odabirom snage motora brodova. Temeljem Ť dobivenih rezultata dato je niz prijedloga vlasnicima ribolovnih Ť područja (državnim organima). U sastavu rada Projekta provedeno Ť je akcija ČIŠĆENJA MORSKOG DNA AKVATORIJA dubine 30 do 60m od Ť otpada s brodova.

Ključne riječi: živi resurs Jadrana, datoteka biotopa Jadrana, kartografija vrsta Jadrana, biološka raznolikost, dekapodi, zaštita živog resursa mora, zaštita obalnog morskog područja

Ciljevi istraživanja: Globalni cilj predloženog istraživanja Projekta bio je zaštita prirodne autohtone populacije dekapodnih rakova Hrvatske, kao doprinos očuvanju integriteta prirodnih bogatstva RH i njihovom racionalnom gospodarenju kroz duži vremenski period. Tijekom rada on je proširen na ispitivanje mogućnosti zaŠtite integriteta cjelokupnog biotopa dekapoda te time o;uvanje bioraznolikosti obalne zone, kao vrijednije osnovice nacionalnog blagostanja. Tako je broj pojedinačnih ciljeva povećan te su dodani i slijedeći ciljevi: utvrditi stanje biotopa u smislu njegovog sadržaja te bioloških i ribarstvenih karakteristika vrsta u njemu a zatim pratiti odrĐavanje ili promjenu zatečenog stanja. Istovremeno služe'i se znanstvenim metodama, utvrditi i pratiti one biološke i gospodarstvene čimbenike, koji mogu ili imaju utjecaja na stanje. Definirati vrstu čimbenika i njihov utjecaj. Sortirati čimbenike na one koje je moguće promijeniti i na one na koje nije moguće utjecati. Predočiti realno stanje vlasniku i korisnicima tog područja te predložiti mjere koje će uz zaštitu ili po potrebi uz obnavljanje resursa osigurati svrsishodniju exploataciju živih resursa.

SURADNJA - PROJEKTI

Naziv projekta: Ribolovne poŠte za ludar, zagonicu i fruĐatu
Naziv ustanove: Op'ina Rab
Grad: Rab, Hrvatska
Naziv projekta: Racionalno ribarstveno gospodarenje juĐnim dijelom Velebitskog kanala
Naziv ustanove: Ministarstvo pomorstva, prometa i veza
Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska

SURADNJA - USTANOVE

Naziv ustanove: m
Tip ustanove: Državna uprava
Tip suradnje: Povremena razmjena informacija
Grad: Rab, Hrvatska

OSTALA POSTIGNUĆA

Naziv: Datoteka bioloških podataka o demersalnim vrstama Jadrana
Tip proizvoda: Katalozi, adresari, popisi
Autor(i): J.Obradović,A.Slavica,G.Bačić
Naziv: Model konzervacije živog resursa Jadrana
Tip proizvoda: Prototipovi
Autor(i): J.Obradović,G.Bačić,A.Slavica

Ostali podaci o projektu.


Ministarstvo znanosti i tehnologije	Engleski jezik	Svibor početna stranica	Abecedni popis	Složeno po šifri projekta	Složeno po ustanovi projekta	Pretraživanje	Pomoć

Datum zadnje promjene: 02.10.95
Informacije: svibor@znanost.hr